Idi na sadržaj

Valonija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Valonija
Wallonie
Zastava Valonije Grb Valonije
Zastava Grb
Položaj Valonije na karti
Položaj Valonije
Država Belgija Belgija
Glavni grad Namur
Službeni jezik francuski, njemački
Upravni oblik
Rudy Demotte
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
16844 km2
Stanovništvo
• Ukupno
3413978 
Veb-sajt www.wallonie.be

Valonija (francuski: Wallonie; njemački: Wallonien; valonski: Walonreye; nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija jest južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km2, zauzima 55,18% države.

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Valonija se sastoji od 5 pokrajina, 20 arondismana i 262 općina. Pokrajine koje čine Valoniju su:

Gradovi

[uredi | uredi izvor]

Najveći gradovi Valonije su:[1]

Demografija i jezik

[uredi | uredi izvor]

U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemski, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.

Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.

Ekonomija

[uredi | uredi izvor]

Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. vijeka doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na uglju i željezu. Tokom dvadesetog vijeka ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem privrede i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Belgija: najveći gradovi sa brojem stanovnika". Arhivirano s originala, 30. 6. 2013. Pristupljeno 13. 6. 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]