Prijeđi na sadržaj

Belaja (Kama)

Koordinate: 55°53′14″N 53°36′14″E / 55.88722°N 53.60389°E / 55.88722; 53.60389
?
Izvor: Wikipedija
Belaja
rijeka
Belaja u gradu Ufi
Porječje Belaje
Položaj
Države Rusija
NaseljaSalavat, Sterlitamak i Ufa
Fizikalne osobine
Duljina1430 km
Površina porječja142.000 km2
Istjek 
 • Prosječni858 m3
Plovna od – dodo Sterlitamaka u proljeće – do Ufe u ljeto.
Tok rijeke
IzvorPlanina Iremel (Južni Ural)
 • Koord.54°32′20.4″N 59°02′58.7″E / 54.539000°N 59.049639°E / 54.539000; 59.049639
UšćeNižnjekamsko umjetno jezero
 • Koord.55°53′14″N 53°36′14″E / 55.88722°N 53.60389°E / 55.88722; 53.60389
Ulijeva se uNižnjekamsko umjetno jezero Kama Volga Kaspijsko jezero
PritociAškadar, Uršak, Djoma, Karmasan, Čermasan, Baza, Sjun, Nuguš, Sim,
Ufa, Bir, Tanyp
Belaja na zemljovidu europske Rusije
izvor
izvor
ušće
ušće
Belaja na zemljovidu europske Rusije
Zemljovid

Belaja (rus. Бе́лая (Bijela), baškirski: Ағиҙел, tatarski: Агыйдел/Ağidel (Bijeli İdel), udmurtski: Тöдьы Кам (Bijela Kama), marijski: Ош Виче (Bijela Vjatka)) je lijeva i s 1430 km duljine jedna od najvećih pritoka Kame u europskom dijelu Rusije. Jedna od najvećih njenih pritoka, kako po duljini tako i po vodnosti. Gotovo u cijelosti protječe na teritoriju Baškirije. Ulijeva se u rijeku Kamu 177 km iznad njenog ušća.

Duljina rijeke – 1430 km, površina porječja – 142 tisuće km².

Belaja izvire iz močvare u Baškiriji, u podnožju istočno od planine Iremel, drugog najvišeg vrha južnog Urala, točnije – u podnožju istočno od grebena Avaljak, 4 km od sela Novohusainovo. Ovdje također, otprilike 30 km sjevero‑istočno, izvire i rijeka Ural. Belaja u početku teče u jugozapadnom smjeru, sjeverno prije grada Kumertau skreće prema sjeveru. Uz svoj tok, teče kroz gradove, uključujući Salavat, Sterlitamak i Ufa, gdje prihvaća vodu iz rijeke Ufe i Djome. U svom daljnjem tijeku u smjeru sjeverozapada ona vrlo jako meandrira, prije nego što se ulijeva u blizini granice autonomnih republika Tatarstana i Baškirije nedaleko od grada Neftekamsk u Nižnjekamsko umjetno jezero, formirano branom na rijeci Kami.

Belaja je jedna od najpopularnijih uralskih rijeka za rafting.

U gornjem toku belajske su obale močvarne. Ispod sela Tirljansko dolina se naglo sužava, na nekim mjestima njeni obronci su strmi, okomiti, šumoviti. Ispod ušća desnog pritoka rijeke Nuguša, kao učinak izlaska na ravnicu, dolina se postupno širi, a nakon ušća rijeke Ufe Belaja je tipična nizinska rijeka.

Prolazi kroz ogromne poplavne nizine, obiluje mrtvajama, rijeka tvori puno zavoja i razdjeljuje se na rukavce. Desna obala je obično više povišena nego lijeva.

Plovna je do Sterlitamaka u proljeće – do Ufe u ljeto.

Podrijetlo vode je uglavnom od snježnih oborina. Prosječni godišnji istijek vode kod Birska – 858 m³/s. Rijeka zamrzava, obično u drugoj dekadi studenog, odmrzava – sredinom travnja.

Oko 60% godišnjeg protoka prolazi u vrijeme proljetnih visokih voda (prosječno 75 dana). Prosječni datum početka poplava – 10. travnja, prestanka – 23. srpnja. Za vrijeme visokih voda mutnoća doseže 900 mg/l (u ostalo vrijeme oko 50 mg/l).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naslov Agidel (baškirski: Ағиҙел) dolazi od turske riječi ak – bijeli, idelVolga (u antici pojam rijeke Idel (Itil) se ne podudara sa suvremenim značenjem Volge. Mislilo se da rijeka Idel započinje na ušću Ak‑Idela i Kara‑Idela (r. Ufa). Prema tome i rijeka Agidel smatrana je aktualnom samo do današnje Ufe.

Ekonomski značaj

[uredi | uredi kôd]
"Fortuna" na rijeci Belaji u Ufi.

Belaja je važni baškirski plovni put. Rijeka je plovna od Tabinska (656 km). Redovita komunikacija je od Ufe. Belaja je dio plovnog puta MoskvaUfa, po kojem se organiziraju turistički izleti.

U posljednjih nekoliko godina snažno raste naplavljivanje kao rezultat izgradnje umjetnih jezera.

Planirana je izgradnja kaskada tri hidroelektrane: u 2003. izgrađeno je prvo Jumaguzinsko umjetno jezero, u 2005. pokrenut posljednji agregat Jumaguzinske hidroelektrane.

Pritoci

[uredi | uredi kôd]
Zaleđena Belaja – Ufa.

Naselja

[uredi | uredi kôd]

Na Belaji se nalaze sljedeći značajniji gradovi: Beloreck, Meleuz, Salavat, Išimbaj, Sterlitamak, Ufa, Blagovješčensk, Birsk, Djurtjuli, Agidelj.

U popularnoj kulturi

[uredi | uredi kôd]
  • Agidelj (rijeka Belaja) – pjesma grupe DDT.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Riblje vrste u Bjelaji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Belaja (Kama)